Na Danasnji Dan... [Oficijalna Tema...]
19. Januar
- Danas je Bogojavljenje, hrišæanski praznik u spomen na dan kad je Jovan Krstitelj na reci Jordan krstio Isusa Hrista. Prema predanju, dok je Hristos izlazio iz vode, otvorila su se nebesa i na njega se, u obliku goluba, spustio Duh sveti rekavši: "Ovo je sin moj ljubazni, koji je po mojoj volji". To je oznaèilo objavljivanje Bogoèoveka i njegovo javno uvoðenje u spasiteljsku dužnost.
1736. - Roðen je Džejms Vat, škotski inženjer i fizièar, pronalazaè prve parne mašine. Osnovao je prvu fabriku za izradu parnih mašina u blizini Birmingema. Izvršio je mnoga otkriæa u nauci o toploti. Umro je 1819. godine.
1785. - Umro je srpski pisac, istorièar, bogoslov, izdavaè, prevodilac, leksikograf, botanièar i farmaceut Zaharija Stefanoviæ Orfelin, jedan od najprosveæenijih Srba 18. veka. Roðen je 1726. u Vukovaru, školovao se u Budimu, Beèu i Veneciji. Pisao je pesme (najpoznatija je "Plaè Serbiji"), napisao "Veèni kalendar", u kojem se prvi put kod nas govori o astronomskoj nauci, a najznaèajnije njegovo književno delo je "Život Petra Velikog" u dve knjige. Bio je pionir i u umetnosti, jedan od prvih srpskih kaligrafa i bakrorezaca. Radio je i geografske karte i grbovnike, crtao i rezao naslove i ukrase na knjigama, portrete, pejzaže i alegorijske figure. Najvažnije radove te vrste objavio je 1778. u "Kaligrafiji", što mu je donelo èlanstvo u beèkoj Umetnièkoj akademiji.
1809. - Roðen je Edgar Alan Po, pesnik, pripovedaè i teoretièar književnosti, jedan od najistaknutijih predstavnika romantizma u istoriji amerièke književnosti. Njegova poezija zna samo za oseæanje duboke sete i tuge i odlikuje se zvuènošæu i muzikalnošæu èudesno onomatopejskih stihova. Za nju bi se, osim toga, moglo reæi da predstavlja teoriju na delu, buduæi da se gotovo u celini temelji na Poovim strogim poetskim naèelima, pre svega na naèelu kratkoæe, sugestivnosti i simbolizacije, kao i na uverenju da se savršenstvo rime može ostvariti jedino povezivanjem jednoliènosti i neoèekivanosti; Po, dakle, kao i lord Bekon, veruje da nema savršene lepote bez izvesne neobiènosti u njenim srazmerama. Šarl Bodler - prvi prevodilac ovog ukletog pesnika, pesnika ponora, kako ga naziva Isidora Sekuliæ - za Poovu poeziju, ne bez divljenja, kaže da je duboka, žalobna, veoma brižljivo pisana, providna, ali i pravilna poput kristalnog dragulja. Po je i jedan od tvoraca tzv. kratke prièe, ali i poetike pripovetke tajanstva i strave - ovaploæene u svojevrsnoj sintezi fantastiène tematike sa racionalnošæu i uverljivošæu u oblasti motivacije i pripovedaèkog pristupa temi (tu osobenost Poovog pripovedaèkog postupka Fjodor Dostojevski nazvaæe fantastiènim realizmom) - koja æe do današnjih dana uticati kako na evropsku, tako i na latinoamerièku književnost. Po se smatra i tvorcem detektivske prièe, èak preteèom Žila Verna i Velsa. Snažno je uticao na francuske simboliste, kao i na engleske pesnike Rosetija, Svinberna i R. L. Stivensona. Dela: pesme "Gavran", "Anabel Li", "Eldorado", "Grad u moru", "U snu san", "Julaluma"", pripovetke "Bunar i klatno", "Pad kuæe Ušera", "U dubinama Malstrema", "Maèka Crvene smrti", "Crna maèka", "Vilijem Vilson", poetièki spisi "Filozofija kompozicije", "Pesnièko naèelo", "Marginalije".
1902. - Roðen je srpski vizantolog ruskog porekla Georgije Ostrogorski, osnivaè vizantologije na Filozofskom fakultetu Beogradskog univerziteta, èlan Srpske akademije nauka i umetnosti i direktor njenog Vizantološkog instituta, vizantolog svetskog glasa. Najviše je prouèavao ekonomsku i socijalnu istoriju Romeje (Vizantija) i vizantijsko-južnoslovenske odnose. Ureðivao je zbirku "Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije" i "Zbornik radova Vizantološkog instituta". Napisao je više od 170 radova koji se odlikuju suptilnom analizom i snažnom sintezom. Dela: "Istorija Vizantije", "Serska oblast posle Dušanove smrti", "Seoska poreska opština u Vizantijskom carstvu X veka", "Studije iz istorije borbe oko ikona u Vizantiji", "Avtokrator i samodržac", "Vizantijske katastarske knjige", "Pronija", "Problemi iz istorije vizantijskog seljaštva", "O istoriji imuniteta u Vizantiji", "O vizantijskoj aristokratiji".
1916. - Na grèko ostrvo Krf u Jonskom moru poèele su da stižu jedinice srpske vojske posle povlaèenja preko Albanije koje su posle mesec dana pešaèenja preko albanskih gudura poèetkom januara dospele do Skadra, gde je trebalo da ih prihvate saveznièki brodovi. Saveznièka flota nije se pojavila i pešaèenje je nastavljeno ka 160 kilometara udaljenoj Valoni, duž moèvarnog primorja, pa su mnogi umrli slomljeni bolešæu i umorom. Do aprila je na Krf prebaèeno oko 140.000 srpskih vojnika.
1919. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je u Srbiji i Crnoj Gori zamenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u ostalim delovima tek osnovane države veæ bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva zadržala je Julijanski kalendar.
1938. - Umro je srpski pisac cincarskog porekla Branislav Nušiæ, najveæi srpski komediograf, èlan Srpske kraljevske akademije, koji je briljantno naslikao srpsku provinciju pod dinastijom Obrenoviæa i Beograd s poèetka 20. veka i izmeðu dva svetska rata. Studirao je pravo u Gracu i Beogradu, a kao diplomata je radio u konzulatima Srbije u Solunu, Bitolju, Skoplju i Prištini. Bio je dramaturg i upravnik pozorišta u Beogradu, Novom Sadu, Skoplju i Sarajevu. Kao mladiæ je 1887. osuðen na dve godine zatvora zbog satiriène pesme "Dva raba". Uèestvovao je kao dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a u Prvom svetskom ratu je prešao sa srpskom vojskom preko Albanije. Darovit portretista i pisac sa veoma razvijenim smislom za pozorišnu scenu i njene zakone, oštro je zapažao negativne pojave i s mnogo duha slikao svet u kojem se kretao - od opštinskog pisara do poslanika i ministra. Njegova dela suvereno su vladala repertoarom srpskih pozorišta izmeðu dva rata, a i sada su dosta igrana kod nas i u svetu. Dela: komedije "Sumnjivo lice", "Gospoða ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošæena porodica", "Pokojnik", "Put oko sveta", "Dr", "Svet", "Ujež", "Mister dolar", pripovetke i romani "Pripovetke jednog kaplara", "Ramazanske veèeri", "Opštinsko dete", "Ben-Akiba", "Autobiografija", tragedije "Knez Ivo od Semberije", "Hadži-Loja", "Nahod", drame "Tako je moralo biti", "Jesenja kiša", "Puèina", "Iza božjih leða".
1966. - Indira Gandi je došla na èelo Indije, postavši prethodno lider Kongresne partije. Ona je ujedno bila prva, ali i najkontroverznija, žena u istoriji Indije na ovako visokom položaju, do atentata koji je na nju izvršen 1984. godine.
1983. - Umro je srpski lekar i pisac Aleksandar Kostiæ, profesor histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu i dugogodišnji urednik "Biblioteke za seksualna pitanja". Autor je grandioznog medicinskog reènika prevedenog na više jezika. Preveo je "Polno pitanje" švajcarskog psihijatra i entomologa Ogista Anrija Forela. Ostala dela: "Polni život èoveka", "Žena-pol, žena-èovek", "Seksualno u srpskoj narodnoj poeziji", "Higijena braka", trilogija "Polno saznanje" i udžbenici "Osnovi normalne histologije", "Embriologija", "Osnovi histološke tehnike".
Dogodilo se na današnji dan - 12. februar
Dogodilo se na današnji dan - 12. februar
- Danas je praznik Sveta tri jerarha. Reè je zapravo o svetiteljima Vasiliju Velikom, Grigoriju Bogoslovu i Jovanu Zlatoustom, iako svaki od njih ima svoj dan praznovanja u mesecu januaru. Ovaj zajednièki praznik sva tri svetitelja ustanovljen je u XI veku u vreme cara Alekseja Komnena zbog èudne rasprave u narodu oko toga ko je od trojice svetih najveæi: Grigorije zbog dubine uma, Vasilije zbog èistote i hrabrosti ili Zlatousti zbog èudesne reèitosti i jasnoæe izlaganja vere. Njihove pristalice èak su se i razlièito nazivale: vasilijani, grigorijani i jovaniti. Promislom Božjim ovaj spor je rešen u korist Crkve i slavu svetitelja, jer se oni, svaki ponaosob, a potom i sva trojica, javiše u snu episkopu evhaitskom Jovanu reèima da su jedno u Boga i da meðu njima ne postoji ništa protivreèno. Posavetovali su episkopa da im napiše jednu zajednièku službu i odredi zajednièki dan praznika. Tako je spor sreæno rešen i odreðen je 30. januar (sada 12. februar) kao zajednièki praznik ovih svetitelja. Proslavljaju ga svi pravoslavni narodi, a u Grèkoj je to najveæi nacionalni i školski praznik.
1709. - Aleksandar Selkirk, švedski moreplovac, prototip Robinsona Krusoa Danijela Defoa, spasen je posle èetiri godine provedene na ostrvu Fernandez, gde je dospeo nakon brodoloma.
1809. - Roðen je Èarls Darvin, slavni engleski prirodnjak i fiziolog, tvorac materijalistièke teorije koja razjašnjava proces nastanka živog sveta i posledice tog procesa. Od 1831. do 1836. uèestvovao je u nauènoj ekspediciji broda "Bigl" koju je opisao u knjizi "Put prirodnjaka oko sveta". Putovanje je imalo presudan znaèaj za njegovo shvatanje o nestalnosti i promenljivosti organskog sveta. Glavna dela: "Postanak vrsta putem prirodnog odabiranja" (1859), "Promenljivost životinja i biljaka pod domaæim uslovima", "Poreklo èoveka".
1877. - Prva vest prenesena je telefonom iz Bostona u Salem.
1882. - Roðen je srpski slikar Ljubomir Ivanoviæ, pionir srpske grafike. Posle studija na Državnoj akademiji u Minhenu, bio je profesor Umetnièke škole u Beogradu. U srpskom slikarstvu crtež je od pomoæne slikarske discipline razvio do samostalnog umetnièkog dela. Njegovi izvanredni realistièki crteži s motivima iz raznih krajeva naše zemlje imaju, uz umetnièku, i izuzetnu dokumentarnu vrednost. Izradio je dve mape linoreza - "Stari Pariz" i "Iz naših krajeva" - i tri albuma crteža olovkom - "Iz Južne Srbije", "Predeli Šumadije i Južne Srbije" i "Jugoslovenski predeli".
1909. - Robert Foler oborio je svetski rekord u maratonu (2:46:52,6)
1912. - Kina prihvata Gregorijanski kalendar.
1924. - Premijera "Rapsodije u plavom" Džordža Geršvina u Njujorku.
1942. - Prilikom bekstva iz koncentracionog logora u Crvenom krstu kraj Niša, u Drugom svetskom ratu su u obraèunu s Nemcima poginula 42 logoraša, a 105 se dokopalo slobode. Nemci su u znak odmazde streljali 850 ljudi. Kroz logor je tokom rata prošlo oko 30.000 ljudi, a više od 10.000 streljano je na brdu Bubanj.
1947. - Ulovljena je morska riba teška 100,5 kg kod ostrva Galapagos.
1949. - U Beogradu je poèela nastava na Akademiji za pozorišnu umetnost, osnovanoj 1948.
1967. - Kit Rièards i Mik Džeger uhapšeni su zbog droge.
1979. - Lansiran je Kosmos 1076, prvi ruski okeanografski satelit.
1998. - Intel je proizveo svoj prvi grafièki èip i740.