Pretražiti:

Prastaj da bi ti bilo oprostono..

Kako godine prolaze sve lakse oprastam..ne znam zbog cega je to tako..

Oprostim,ali ipak me to oprosteno ponekad zaboli..

U zadnje vrijeme sam postala nekako popustljiva,puno lakse prastam nego ranije..

Sebi sam oprostila

sad mogu i "drugima"

:):):):)

ma ja sebi i ne zamjeram..vazno da mi drugi oproste..:)

Ma oprostila sam svakome sve...neka svako svoje grijehe i pogreske nosi na svojoj dusi...

Ma nekad oprastam lahko,a nekad teze,sve zavisi u kakvom sam raspolozenju...

http://img130.imageshack.us/img130/1755/image1jt4.jpg

oprastam,zaboravljam i ne zelim glupostima da opterecujem svoj i onako tezak put u zivotu,sta mi vrijedi da pamtim nesto sto nije vrijedno u mome zivotu,moj put je put prastanja i zaborava svega sto...

jeste milkice,tacno..dok god covjek ne oprosti to ga proganja i osjeca uvjek da nosi neki teret na dusi...

hmm...ne znam...ne boli ono ovako,nego samo kad se bas dublje zamislim o tome i sjetim se recimo nekih detalja..tad opet osjetim bol...
zato ja to potisnem i ne mislim skoro nikada o tome..osim ako...

Nelic duso to je moje misljenje jer sam iskusila i to,dokle god neke stvari nisam zaboravila ili ih pocela spominjati bez i trunke ogorcenosti nisam imala mir u dusi i stvaralo mi je bol i sama...

pa mislim da je prastanje lijepa osobina...
ja licno oprastam..ali uglavnom ne odmah..treba da prodje neko odredjeno vrijeme..da se ja malo smirim..pa onda oprostim...
ali i kad oprostim ne...