19. Januar
- Danas je Bogojavljenje, hrišæanski praznik u spomen na dan kad je Jovan Krstitelj na reci Jordan krstio Isusa Hrista. Prema predanju, dok je Hristos izlazio iz vode, otvorila su se nebesa i na njega se, u obliku goluba, spustio Duh sveti rekavši: "Ovo je sin moj ljubazni, koji je po mojoj volji". To je oznaèilo objavljivanje Bogoèoveka i njegovo javno uvoðenje u spasiteljsku dužnost.
1736. - Roðen je Džejms Vat, škotski inženjer i fizièar, pronalazaè prve parne mašine. Osnovao je prvu fabriku za izradu parnih mašina u blizini Birmingema. Izvršio je mnoga otkriæa u nauci o toploti. Umro je 1819. godine.
1785. - Umro je srpski pisac, istorièar, bogoslov, izdavaè, prevodilac, leksikograf, botanièar i farmaceut Zaharija Stefanoviæ Orfelin, jedan od najprosveæenijih Srba 18. veka. Roðen je 1726. u Vukovaru, školovao se u Budimu, Beèu i Veneciji. Pisao je pesme (najpoznatija je "Plaè Serbiji"), napisao "Veèni kalendar", u kojem se prvi put kod nas govori o astronomskoj nauci, a najznaèajnije njegovo književno delo je "Život Petra Velikog" u dve knjige. Bio je pionir i u umetnosti, jedan od prvih srpskih kaligrafa i bakrorezaca. Radio je i geografske karte i grbovnike, crtao i rezao naslove i ukrase na knjigama, portrete, pejzaže i alegorijske figure. Najvažnije radove te vrste objavio je 1778. u "Kaligrafiji", što mu je donelo èlanstvo u beèkoj Umetnièkoj akademiji.
1809. - Roðen je Edgar Alan Po, pesnik, pripovedaè i teoretièar književnosti, jedan od najistaknutijih predstavnika romantizma u istoriji amerièke književnosti. Njegova poezija zna samo za oseæanje duboke sete i tuge i odlikuje se zvuènošæu i muzikalnošæu èudesno onomatopejskih stihova. Za nju bi se, osim toga, moglo reæi da predstavlja teoriju na delu, buduæi da se gotovo u celini temelji na Poovim strogim poetskim naèelima, pre svega na naèelu kratkoæe, sugestivnosti i simbolizacije, kao i na uverenju da se savršenstvo rime može ostvariti jedino povezivanjem jednoliènosti i neoèekivanosti; Po, dakle, kao i lord Bekon, veruje da nema savršene lepote bez izvesne neobiènosti u njenim srazmerama. Šarl Bodler - prvi prevodilac ovog ukletog pesnika, pesnika ponora, kako ga naziva Isidora Sekuliæ - za Poovu poeziju, ne bez divljenja, kaže da je duboka, žalobna, veoma brižljivo pisana, providna, ali i pravilna poput kristalnog dragulja. Po je i jedan od tvoraca tzv. kratke prièe, ali i poetike pripovetke tajanstva i strave - ovaploæene u svojevrsnoj sintezi fantastiène tematike sa racionalnošæu i uverljivošæu u oblasti motivacije i pripovedaèkog pristupa temi (tu osobenost Poovog pripovedaèkog postupka Fjodor Dostojevski nazvaæe fantastiènim realizmom) - koja æe do današnjih dana uticati kako na evropsku, tako i na latinoamerièku književnost. Po se smatra i tvorcem detektivske prièe, èak preteèom Žila Verna i Velsa. Snažno je uticao na francuske simboliste, kao i na engleske pesnike Rosetija, Svinberna i R. L. Stivensona. Dela: pesme "Gavran", "Anabel Li", "Eldorado", "Grad u moru", "U snu san", "Julaluma"", pripovetke "Bunar i klatno", "Pad kuæe Ušera", "U dubinama Malstrema", "Maèka Crvene smrti", "Crna maèka", "Vilijem Vilson", poetièki spisi "Filozofija kompozicije", "Pesnièko naèelo", "Marginalije".
1902. - Roðen je srpski vizantolog ruskog porekla Georgije Ostrogorski, osnivaè vizantologije na Filozofskom fakultetu Beogradskog univerziteta, èlan Srpske akademije nauka i umetnosti i direktor njenog Vizantološkog instituta, vizantolog svetskog glasa. Najviše je prouèavao ekonomsku i socijalnu istoriju Romeje (Vizantija) i vizantijsko-južnoslovenske odnose. Ureðivao je zbirku "Vizantijski izvori za istoriju naroda Jugoslavije" i "Zbornik radova Vizantološkog instituta". Napisao je više od 170 radova koji se odlikuju suptilnom analizom i snažnom sintezom. Dela: "Istorija Vizantije", "Serska oblast posle Dušanove smrti", "Seoska poreska opština u Vizantijskom carstvu X veka", "Studije iz istorije borbe oko ikona u Vizantiji", "Avtokrator i samodržac", "Vizantijske katastarske knjige", "Pronija", "Problemi iz istorije vizantijskog seljaštva", "O istoriji imuniteta u Vizantiji", "O vizantijskoj aristokratiji".
1916. - Na grèko ostrvo Krf u Jonskom moru poèele su da stižu jedinice srpske vojske posle povlaèenja preko Albanije koje su posle mesec dana pešaèenja preko albanskih gudura poèetkom januara dospele do Skadra, gde je trebalo da ih prihvate saveznièki brodovi. Saveznièka flota nije se pojavila i pešaèenje je nastavljeno ka 160 kilometara udaljenoj Valoni, duž moèvarnog primorja, pa su mnogi umrli slomljeni bolešæu i umorom. Do aprila je na Krf prebaèeno oko 140.000 srpskih vojnika.
1919. - Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je u Srbiji i Crnoj Gori zamenila Julijanski kalendar Gregorijanskim, koji je u ostalim delovima tek osnovane države veæ bio u upotrebi. Srpska pravoslavna crkva zadržala je Julijanski kalendar.
1938. - Umro je srpski pisac cincarskog porekla Branislav Nušiæ, najveæi srpski komediograf, èlan Srpske kraljevske akademije, koji je briljantno naslikao srpsku provinciju pod dinastijom Obrenoviæa i Beograd s poèetka 20. veka i izmeðu dva svetska rata. Studirao je pravo u Gracu i Beogradu, a kao diplomata je radio u konzulatima Srbije u Solunu, Bitolju, Skoplju i Prištini. Bio je dramaturg i upravnik pozorišta u Beogradu, Novom Sadu, Skoplju i Sarajevu. Kao mladiæ je 1887. osuðen na dve godine zatvora zbog satiriène pesme "Dva raba". Uèestvovao je kao dobrovoljac u srpsko-bugarskom ratu 1885, a u Prvom svetskom ratu je prešao sa srpskom vojskom preko Albanije. Darovit portretista i pisac sa veoma razvijenim smislom za pozorišnu scenu i njene zakone, oštro je zapažao negativne pojave i s mnogo duha slikao svet u kojem se kretao - od opštinskog pisara do poslanika i ministra. Njegova dela suvereno su vladala repertoarom srpskih pozorišta izmeðu dva rata, a i sada su dosta igrana kod nas i u svetu. Dela: komedije "Sumnjivo lice", "Gospoða ministarka", "Narodni poslanik", "Protekcija", "Ožalošæena porodica", "Pokojnik", "Put oko sveta", "Dr", "Svet", "Ujež", "Mister dolar", pripovetke i romani "Pripovetke jednog kaplara", "Ramazanske veèeri", "Opštinsko dete", "Ben-Akiba", "Autobiografija", tragedije "Knez Ivo od Semberije", "Hadži-Loja", "Nahod", drame "Tako je moralo biti", "Jesenja kiša", "Puèina", "Iza božjih leða".
1966. - Indira Gandi je došla na èelo Indije, postavši prethodno lider Kongresne partije. Ona je ujedno bila prva, ali i najkontroverznija, žena u istoriji Indije na ovako visokom položaju, do atentata koji je na nju izvršen 1984. godine.
1983. - Umro je srpski lekar i pisac Aleksandar Kostiæ, profesor histologije i embriologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu i dugogodišnji urednik "Biblioteke za seksualna pitanja". Autor je grandioznog medicinskog reènika prevedenog na više jezika. Preveo je "Polno pitanje" švajcarskog psihijatra i entomologa Ogista Anrija Forela. Ostala dela: "Polni život èoveka", "Žena-pol, žena-èovek", "Seksualno u srpskoj narodnoj poeziji", "Higijena braka", trilogija "Polno saznanje" i udžbenici "Osnovi normalne histologije", "Embriologija", "Osnovi histološke tehnike".
Markeri