18. mart
1780. - Roðen je srpski knez Miloš Teodoroviæ, poznat kao Miloš Obrenoviæ, voða Drugog srpskog ustanka, knez Srbije od 1815. do 1839. i od 1858. do smrti 1860, koji je postavio temelj nezavisnosti Srbije. Borio se i u Prvom srpskom ustanku, ali se 1813. predao Turcima posle propasti ustanka i pomogao im da umire Hadži-Prodanovu bunu 1814, da bi 1815. u Takovu digao ustanak u kojem je potukao Turke. Sporazumom s Marašli Ali-pašom dobio je za Srbiju ogranièenu autonomiju. Potom je, vešto koristeæi nesporazume Rusije i Otomanskog carstva, izdejstvovao sultanovo i meðunarodno priznanje, što je krunisano Hatišerifom iz 1830, kojim je Srbiji priznata unutrašnja samouprava, a Milošu naslednost kneževskog dostojanstva. U unutrašnjoj politici bio je despot, bezobzirno se bogatio i nije prezao ni od fizièkih likvidacija, poèev od ubistva voðe Prvog srpskog ustanka Karaðorða 1817. Pod pritiskom Miletine bune, na Sretenje 1835. izdao je slobodouman ustav, kojem su se usprotivili Rusija, Otomansko carstvo i Austrija, pa ga je ubrzo sa zadovoljstvom ukinuo. Bio je primoran da se 1839. povuèe s vlasti u korist sina Mihaila, a na presto ga je vratila Svetoandrejska skupština 1858.
1810. - Premijera prve amerièke opere Converse
1844. - Roðen je Rimski-Korsakov, ruski kompozitor, istaknuti pripadnik grupe "Ruska petorica". Temeljno obrazovan muzièki teoretièar (napisao je, izmeðu ostalog, klasièno delo "Principi orkestracije"). U svom stvaranju, koje se odlikuje snažnom dramatikom i raskošnom orkestarskim bojama, oslanjao se na muzièke motive ruskog i azijskih naroda. Glavna dela: "Zlatni petao", "Snjegoruèka", "Carska nevesta", "Španski kaprièo", "Fantazija na srpske teme"...
1900. - Oformljen je Ajaks, amsterdamski fudbalski klub.
1920. - Grèka usvaja Gregorijanski kalendar.
1925. - Najgori tornado u istoriji SAD protutnjao je kroz Misuri, Ilinois i Indijanu. Posledice - 695 poginulih osoba, 13.000 povreðenih i šteta od oko 17 miliona dolara.
1931. - U prodaji prvi elektrièni brijaèi.
1948. - ŠSR je iz Jugoslavije opozvao vojne struènjake pod izgovorom da su "okruženi neprijateljstvom", a sutradan i civilne, u pokušaju da se jugoslovensko rukovodstvo pritiskom natera da prihvati kurs koji je nametao Informbiro, tj. Moskva.
1956. - Umro je srpski pravoslavni teolog i besednik Nikolaj Velimiroviæ, episkop žièki i ohridski od 1919. do 1944, prema mnogima najumniji srpski monah posle Svetog Save. Po završetku studija teologije u Švajcarskoj, doktorirao je teologiju na Univerzitetu u Bernu, posle èega je diplomirao filozofiju na engleskom univerzitetu Oksford i doktorirao u Ženevi. Po povratku u Srbiju, postao je predavaè na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, 1909. se zamonašio, a potom je završio Duhovnu akademiju u Petrogradu. Prvi svetski rat proveo je na Zapadu kao izaslanik srpske vlade, objašnjavajuæi zapadnoj javnosti i vladama suštinu pravedne oslobodilaèke srpske borbe protiv austrougarske carevine. Izmeðu dva svetska rata osnovao je Pravoslavnu narodnu hrišæansku zajednicu, poznatu kao Bogomoljaèki pokret, da bi zaštitio narod od agresivne sektaške propagande. Pokrenuo je obnovu manastira, posebno u Ovèarsko-kablarskoj klisuri, nazvanoj Srpska Sveta gora. Znatno je doprineo spreèavanju jugoslovenske vlade da prihvati Konkordat s Vatikanom. Nemci mu nisu oprostili ulogu u obaranju Trojnog pakta krajem marta 1941, pa su ga u Drugom svetskom ratu, èim su okupirali Jugoslaviju, konfinirali u manastir Ljubostinja, potom u manastir Vojlovica. S patrijarhom Gavrilom (Dožiæ) zatoèen je 1944. u logor Dahau i oni su bili jedina dva crkvena velikodostojnika u Evropi poslata tokom rata u koncentracioni logor. Kao nepomirljivi protivnik komunizma, posle osloboðenja Jugoslavije nije se vratio u otadžbinu, smatrajuæi da æe narodu više pomoæi u emigraciji. "Kada kuæa gori, požar se gasi spolja", èesto je govorio. Umro je u ruskom manastiru svetog Tihona u Saut Kananu u Pensilvaniji (SAD), a sahranjen je na srpskom narodnom groblju pored manastira svetog Save u Libertvilu. Mošti su mu prenesene u zavièaj 1991. Dela: "Religija Njegoševa", "Besede pod Gorom", "Iznad greha i smrti", "Duša Srbije", "Srbija u svetlosti i mraku", "Duhovni preporod Evrope", "Agonija crkve", "Reèi o Sveèoveku", "Molitve na jezeru", "Omilije", "Ohridski prolog", "Teodul", "Srpski narod kao Teodul", "Srednji sistem", "Indijska pisma", "Mudra igumanija ljubostinjska", "Stoslov o ljubavi", "Hriste, doði u Aziju", "Indijski Savle", "Kasijana", "Zemlja nedoðija", "Žetve Gospodnje", "Divan", "Jedini Èovekoljubac" (nedovršeno).
1962. - Potpisan je mirovni sporazum kojim je okonèan sedmogodišnji Alžirski rat i kojim je okonèana 130-godišnja kolonijalna vlast Francuske u Alžiru.
1977. - Grupa Clash objavljuje prvi album - "White Riot".
1990. - Održani su prvi slobodni izbori u Demokratskoj Republici Nemaèkoj. Konzervativci su pobedili komuniste.
1990. - Najveæa pljaèka umetnièkih dela - Izabela Stjuart je iz muzeja u Bostonu uzela 12 slika, èija vrednost iznosi 100 miliona dolara.
1992. - Dona Samer dobila je svoju zvezdu na Holivudskoj stazi slavnih (Hollywood's Walk of Fame).
1995. - Majkl Džordan se vraæa u NBA nakon 17-meseènog povlaèenja.
1999. - Mirovni pregovori u Parizu propali su kad su šiptarski predstavnici jednostrano potpisali dokument koji su SAD i njeni NATO saveznici nazvali meðunarodnim mirovnim sporazumom. Jugoslovenska delegacija odbila je da stavi potpis, što je uèinio i predstavnik Rusije u svojstvu svedoka. Šest dana kasnije, otpoèela je agresija NATO na Jugoslaviju.
Markeri