Zdravlje i Zanimljivosti

[Milos_CG]

ima ovde mnogo sta da se procita

[Djedja]

OSTANITE ZDRAVI TOKOM ZIME

Devet sigurnih metoda za jačanje imunološkog sistema

Strah od virusa Nekontrolisano se mažete gelom za sterilisanje ruku i svaki put kada neko kine, okrećete glavu u suprotnom pravcu... Svejedno, svake zime se razbolite. Šta da radite?
Važna je ishrana Pod prevencijom se ne podrazumeva samo izbegavanje klica i virusa. Na vaše zdravlje u velikoj meri utiče način ishrane i izloženost stresu.
Nekoliko stvari koje treba da postanu deo vaših svakodnevnih navika - ne samo da ćete ojačati imunitet, već ćete se osećati mnogo zdravije i veselije.

Vežbajte pametnije: iskoristite svoj potencijal

Svež vazduh Svima nam je lakše da se uvučemo pod toplo ćebe i uživamo na kauču nego da izađemo iz kuće kada je veoma hladno. Međutim, umerene vežbe na svežem vazduhu mogu da učine čuda. Dovoljno je da se prošetate brzim korakom, da trčite ili uradite nekoliko jednostavnih vežbi. I sve to samo nekoliko puta nedeljno. Na taj način stvara se endorfin koji jača imunitet utičući na povećanje broja belih krvnih zrnaca koji su prirodna zaštita od virusa. Nije toliko važno koju vrstu vežbi radite, već samo da one izazovu željeni efekat.
Treba imati mere Potrebno je da se preznojite (dokaz da vaše telo luči endorfin), ali da pazite da se ne preforsirate. Preterano iscrpljivanje organizma može da prouzrokuje lučenje kortizola - hormona stresa koji utiče na smanjenje broja krvnih zrnaca. Ako osećate da vas sve iritira, da ne možete da zaspite uveče ili da ste premoreni posle treninga, treba da radite lakše vežbe ili samo da se prošetate.

Razvedrite se, smejte se glasno

Više belih krvnih zrnaca Smejanje može da vas zaštiti od virusa. Dok se smejete, luče se materije koje pozitivno utiču na vaš organizam. Nedavno sprovedena istraživanja utvrdila su da se kod žena koje su se smejale dok su gledale komediju povećao nivo belih krvnih zrnaca. Smeh pomaže u prevenciji od prehlade, setite se ovog podatka kada sledeći put budete išli u bioskop ili da provedete veče sa najzabavnijim prijateljima.

Dobro se naspavajte

Pravilan san Znate da vam je potrebno oko osam sati sna da biste se dobro osećali, ali bitno je da to bude kvalitetan san. Vaše telo prolazi kroz nekoliko REM faza tokom sna, ali imunitet se obnavlja u toku poslednje i najduže faze koja počinje posle sedam sati spavanja.

Uživajte u muzici

Rat virusima Ljubav prema muzici može da vam pomogne u borbi protiv virusa. Nedavno sprovedena istraživanja dokazala su da slušanje muzike utiče na povećanje antitela IgA - prirodnog borca protiv virusa, posebno u trenucima velikog stresa.
Eksperiment U jednom istraživanju naučnici su pola sata puštali džez novinarima koji su morali što pre da završe svoje tekstove. U toku tog vremena meren im je nivo IgA antitela - ustanovljeno je da se njihov broj povećao i da je nastavio da se povećava još pola sata nakon prekida muzike. Međutim, možete da slušate bilo koju vrstu muzike - dok god vam prija, godiće vašem zdravlju.

Uvek nađite vremena za prijatelje

Jači imunitet Možda mislite da kontakt sa velikim brojem prijatelja povećava i šanse da vas "zakači" neki virus - što više ljudi, veći broj bacila. Međutim, zdrav društveni život znači i zdraviji organizam. Nedavno sprovedena istraživanja pokazala su da su asocijalniji brucoši imali slabiji imunitet od onih koji imaju dosta prijatelja. Odnos sa prijateljima omogućuje nam da budemo srećniji i pozitivniji, što ujedno redukuje i pojavu hormona kao što je norepinefrin, koji loše utiče na imuno-sistem.

Vodite računa o ishrani

Budite pažljivi Ukoliko izbegavate voće ili svako veče jedete pečenu piletinu, postoje velike šanse da se razbolite preko zime. I najmanji nedostatak hranljivih materija može da izazove slabljenje imunološkog sistema.
Raznovrsna ishrana Konzumirajte raznovrsnu hranu, jedite integralni pirinač, nemasne proteine kojih ima u ribi i mahunarkama, a u svakodnevne obroke uvrstite i 5- 9 porcija voća i povrća. Obavezno jedite onoliko koliko vam telo "traži". Čak i dijete sa raznolikom hranom umeju da iscrpe organizam.

Pravilno perite ruke

Čuvajte se bakterija Ukoliko želite da "izbegnete" bakterije, potrebno je često da perete ruke. Ali, podjednako je važan i način na koji to činite. Pokvasite ruke i sapunajte ih oko 20 sekundi - ali ne pod mlazom vode. Upravo trenje dlanova i sapuna uništava bakterije.

Što češće vodite ljubav

Redovan seks U jednom istraživanju dokazano je da muškarci i žene koji vode ljubav jednom ili dva puta nedeljno imaju veći nivo IgA antitela od ljudi koji to rade ređe. Nemate partnera? Nema problema - i prijatna i opuštajuća masaža dovodi do stvaranja IgA antitela.

Koristite prirodne lekove

Zaštita od virusa Možda kod kuće već imate zalihe ehinacee (mešavine biljaka koje su odlične za imunitet). Međutim, preporučujemo vam i astragalus, biljku koja potiče iz Kine a odličan je način prevencije od bolesti. Astragalus možete naći u prodavnicama zdrave hrane i ona može da zaštiti vaš organizam od virusa i klica. Tokom zime bi trebalo, svakog dana, uzimati po dve tablete od 500 mg.

[Nela]

Popravite raspoloženje

Pop psihologija: Ono si što misliš


Ono smo što mislimo. Nemojte zbog toga da dozvolite da budete namrgođeni, ljuti, depresivni. Trudite se da mislite pozitivno. Evo nekoliko savjeta koji su lagani za realizaciju, a mogu vam odmah popraviti raspoloženje.


Cvijeće

Ispunite svoj prostor cvijećem. Psiholog Sara Kaleja kaže da ima nešto divno u tome da dašak prirode unesete u svoj enterijer. Cvijeće pomaže da se ljudi osjećaju živima, donosi pozitivnu energiju. Izaberite suncokrete ili orhideje. Ruže ostavite nekom drugom da vam donese.

Ubacite boju u život


Ljudi kroz različita životna razdoblja preferiraju različite boje. Ponekad to može da bude crvena, u drugom periodu žuta ili narandžasta. Boje na odjeći takođe utiču na raspoloženje. Žuta predstavlja moć i snagu svakako će pozitivno uticati na vas. Ako vam nije omiljena, nosite je u detaljima.

Razmišljajte o bliskim ljudima

Bijeg u maštu je odličan način da podignete raspoloženje. Ako se tokom burnog dana na trenutak sjetite smiješne situacije sa svojim mališanom, mame koja vas uvijek sasluša ili putovanja na kojem ste bili sa suprugom, raspoloženje će vam se odmah popraviti.

Nosite slike dragih ljudi sa sobom ili ih stavite u kancelariju

Slike vam daju perspektivu toga kako izgledate kada ste sretni i okruženi dragim ljudima. Mogu da utiču na raspoloženje, pa je dobro uza sebe uvijek imati neku dragu ili smiješnu sliku koja će vam izmamiti osmijeh na lice.

Zapalite mirisnu svijeću

Svijeće, osim što stvaraju smirujuću atmosferu, utiču na raspoloženje. Mandarina, narandža, limun izvrsni su za podizanje raspoloženja.

Skuhajte čaj

Umjesto kafe, kuhajte čaj, po mogućnosti kamilicu ili mentu. Dobra je za ljude koji se osjećaju nervozno i pod stresom.

Operite ruke

Možda zvuči bizarno, ali sapun i topla voda, mirišljavi mjehurići dok trljate dlanove mogu da vas opuste na neki način. Ovaj proces je jedna vrsta fizičke meditacije; dok gledate pjenu i mlaz vode, na trenutak ste skrenuli misli sa problema. Psihološki gledano, pranjem je otišla i sva prljavština koja se nakupila toga dana.

Pozitivna mantra

Afirmativne poruke u trenucima frustracije ili sukoba sa nekim neophodne su. Ponavljajte sebi da ste bolja osoba i da ste iznad sukoba. Vaša dobrota pomoći će vam da se osjećate kao kvalitetnija osoba, a to je uvijek dobar podsticaj raspoloženja.

Zapalite eterična ulja

Miris eteričnih ulja može da djeluje smirujuće, a u zavisnosti od situacije, možete da izaberete neki koji će podići raspoloženje. Citruse palite u kancelariji, a lavandu kod kuće.

[Nela]

Ishrana u prevenciji migrene

Uzrok migrene još uvijek nije sasvim poznat, ali smatra se da je uzrok slaba cirkulacija krvi i promjena u širini krvnih žila glave i mozga. Kod žena se javlja dva do tri puta češće nego kod muškaraca, a obično neposredno prije i u prvim danima menstruacije. Zbog toga se smatra da je djelovanje hormona, uz psihičku napetost, jedan od najvažnijih uzroka bolesti.

Napadaje migrene najčešće uzrokuje stres, ali i neredovita i nepravilna ishrana, kao npr. dijete za mršavljenje. Nastanku migrene pogoduju i pojedine namirnice kao što su čokolada, kafa, alkoholna pića, jaja i crveno meso. Osim toga, uzrok su joj često promjenjivi vremenski uvjeti, hormoni i način života.

Da bi se smanjila sklonost napadajima migrene, osim što se treba odreći pušenja i konzumiranja alkohola, treba spriječiti i prekomjerni psihički i fizički napor te dovoljno spavati. Važno je odrediti pravilan način ishrane, a najvažnije je uzimati jela bez mnogo soli i jakih začina. Trebalo bi uzimati što više ribe i svježeg povrća, voća i mliječnih proizvoda.

[nezgodna]

Savjeti za zdrav Život

* redovito spavajte 7-8 sati
* dnevno budite tjelesno aktivni najmanje 30 minuta
* redovito doruČkujte
* pijte svakodnevno barem 8 ČaŠa vode
* dnevni unos hrane podijelite u pet obroka
* izbjegavajte meĐuobroke, masnu, slanu i slatku hranu
* svaki dan jedite povrĆe i voĆe
* odrŽavajte poŽeljnu tjelesnu teŽinu
* izbjegavajte stresne situacije i nauČite prevladati stres
* ne puŠite cigarete
* alkohol uzimajte umjereno ili ga posve izbjegavajte

[Nela]

Kako pobijediti gripu?


Kako je gripa već na velika vrata zahvatila i stare i mlade potrebno je pravilnom prehranom i savjetima utjecati na prevenciju i brži oporavak. Osim postojećeg cjepiva protiv gripe i protuvirusnih lijekova tu su prirodni savjeti za jačanje imuniteta.

Pridržavajte se izbalansirane prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama te siromašne jednostavnim šećerima i zasićenim mastima u svrhu pojačavanja tjelesnih imuno - funkcija. Obogatite jelovnik namirnicama bogatima vitaminima C, E i A te mineralima cinkom, bakrom i selenom. Vodite računa o hidraciji. Voda, čajevi, juhe, sokovi i slični napici sprječavaju dehidraciju, pomažu u vlaženju sluznice nosa i grla te u oslobađanju sluzi koja može uzrokovati začepljenje dišnih puteva. Topli napici ublažavaju simptome bolnoga grla. Izbjegavajte alkohol, kafu i napitke koji sadrže kofein jer imaju dehidracijsko djelovanje.

Pazite na probavu. Zanemarivanje zdravlja probavnog sustava znači i zanemarivanje zdravlja imunološkog sustava. "Dobre bakterije" u debelom crijevu i ravnoteža crijevne mikroflore odgovorni su za cjelokupno zdravlje. Stoga, uvrstite dobar fermentirani mliječni proizvod u svoju svakodnevnu prehranu. Konzumirajte češnjak i luk jer sadrže prirodne tvari s djelovanjem sličnim djelovanju antibiotika koje povoljno djeluju na imunološki sustav. Začini koji izazivaju suzenje očiju mogu imati isto djelovanje na nos, odnosno potaknuti drenažu te tako osloboditi dišne puteve.

Ukoliko zbog prehlade i/ili gripe niste izgubili apetit, uz obroke kao prilog konzumirajte hren ili senf, ili ih začinite paprom ili curryem. Opustite se! Hormoni stresa, koji se luče kao odgovor na stres, slabe imunološki sustav. Ruke perite češće nego inače jer tako umanjujete mogućnost infekcije sebe, ali i drugih. Ne pušite i izbjegavajte boravak u prostoriji u kojoj se puši. Dim cigareta još će više nadražiti i isušiti sluznicu nosa i grla te će pogoršati kašalj! Češće provjetravajte prostorije!

[nezgodna]

35 Utjecaj pušenja na zdravlje

Pušenje cigareta jedan je od najvažnijih čimbenika za pojavu bolesti krvnih žila srca i njihove smanjene prohodnosti.


Danas gotovo nema čovjeka koji ne zna da je pušenje štetno za zdravlje. Jednom anketom u osnovnoj školi, čak 90% učenika izjavilo je da je pušenje štetno, ali ih to saznanje nije spriječilo da barem probaju cigaretu. Iako se kroz medije još uvijek plasiraju poruke da pušenje razbija dosadu, da "s cigaretom nisi sam", da ona umiruje,
olakšava kontakt i komunikaciju, pruža ugodu i opušta, ipak su sve jače i brojnije poruke o štetnosti pušenja za zdravlje i njegovu utjecaju na organe i organske sustave. Neki opći podaci o cigaretama i pušenju jesu: u svakoj cigareti postoji petnaest kancerogenih tvari, a osoba koja popuši kutiju cigareta dnevno, nakon jedne godine ima litru katrana u svojim plućima; svaka cigareta smanjuje život za prosječno osam minuta; vježbanje ne poništava negativno djelovanje pušenja; 90% pušača kaže da bi željeli prestati pušiti.

Duhan je odgovoran za 80% slučajeva raka kod žena i 90% kod muškaraca. Osim pluća, u kojima se ravija kroničan bronhitis i emfizem, ugrožava usta, ždrijelo, jednjak, želudac, crijevo, gušteraču, mokraćni mjehur i maternicu. Pušenje ubrzava starost i negativno utječe na opskrbljenost tijela vitaminima. Pušači bi trebali jesti pet puta dnevno voće i povrće da bi pokrili potrebu tijela za vitaminima A i posebno C, čija je resorpcija smanjena.

Istraživanja su dokazala da pušenje naročito negativno utječe na srce i krvne žile. Najvažniji su utjecaji smanjena ishrana kisikom i ateroskleroza. Pušenje cigareta jedan je od najvažnijih čimbenika za pojavu bolesti krvnih žila srca i njihove smanjene prohodnosti. Do štetnog utjecaja dolazi zbog povećane koncentracije ugljičnog monoksida, važnog sastojka duhanskoga dima, a on u krvi zauzima mjesto kisiku (kod nepušača je koncentracija ugljičnog monoksida oko 1%, a kod pušača od 4 do 15%, nekad i više); povećana je sposobnost sljepljivanja trombocita, krvnih pločica, što dovodi do začepljenja krvnih žila i pospješuje razvoj ateroskleroze; kod jačih pušača često se pojavljuju poremećaji srčanog ritma, bolovi u području srca, srčani infarkt. Pušenje povećava krvni tlak i ubrzava rad srca, što povećava potrebu srca za kisikom. Sužavaju se i periferne krvne žile, pa su ti dijelovi tijela zbog slabije cirkulacije hladni.
Pušenje se negativno odražava i na plodnost i potenciju. Duhanski dim uzrokuje hormonalne poremećaje koji dovode do poremećaja u razvoju jajne stanice i spermatozoida. Zbog oslabljene cirkulacije, koja je posljedica suženih krvnih žila, dolazi i do smetnji u spolnoj moći i pojave smetnji s erekcijom te povremene ili trajne impotencije kod muškaraca.
Učinci prestanka pušenja, osim onih organskih, jesu i psihološki:
osjećaj zadovoljstva bivšeg pušača i njegove obitelji, porast samopouzdanja, samosvijesti i samodiscipline, radost pružanja pozitivnoga primjera.
Nadalje, učinci su higijenski i estetski: svjež dah, zubi i prsti nisu žuti, bolji osjećaj okusa i mirisa, ljepši i zdraviji izgled, ljepši ten s manje pušačkih bora. Omogućeno je i uživanje u društvenim prigodama i aktivnosti u prostorima na kojima pušenje nije dopušteno, ušteda novčanih sredstava.
Ako niste pušač, nastojte pozitivno utjecati na pušače iz svoje okoline.
Ako pušite, razmislite i riješite dvojbu: pušiti ili ne, i ostvarite je.
Zatražite pomoć svoga liječnika i podršku okoline. Znajte da ste odgovorni za vlastito zdravlje, zdravlje svoje obitelji i svojih prijatelja.

[nezgodna]

Prevencija stresa

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju.

Stres je odgovor organizma na situaciju koju osoba doživljava kao ugrožavajuću po svoj tjelesni ili psihički integritet. Organizam se u stresu priprema na brzu reakciju i zaštitu - npr. pojačava se rad srca i pluća, povisuju se krvni tlak, razina šećera u krvi, mišićna napetost itd. Psihičke reakcije su strah, tjeskoba, promjene pozornosti, rasuđivanja
itd. Na primjer, svima nam se dogodilo da drhtimo od straha.
Kako je u stresu ravnoteža organizma poremećena, tijelo ulaže dodatne napore da bi ponovo uspostavilo ravnotežu. Ako je organizam, odnosno osoba, često izložena stresu ili je stanje stresa dugotrajno, stalno ulaganje napora da se vrati u ravnotežu iscrpljuje organizam i čini ga podložnijim nastanku raznih zdravstvenih poremećaja i bolesti.
Izvori stresa ili stresori jesu vanjska zbivanja ili unutarnji poticaji koje procjenjujemo kao ugrožavajuće. Stresori mogu biti:

• fizički - izloženost jakoj buci, vrućini, hladnoći, boli,

• psihološki - sukobi s članovima obitelji, prijateljima, kolegama na poslu,

• socijalni - ekonomske krize, ratovi i dr.

Reakcije na stres ovise o njegovom trajanju i jačini.
Stres može biti akutni - jaki, iznenadni, koji nastaje kao reakcija pojedinca na izravnu opasnost, npr. prometnu nesreću. Kronični stres nastaje kao posljedica trajne izloženosti stresnoj situaciji, npr. nezaposlenosti.
Postoje mali svakodnevni stresovi - npr. nedostatak vremena za svakodnevne poslove, prometna gužva, male svađe na poslu i u obitelji i sl.; veliki životni stresovi - koji se ne događaju često, ali se gotovo svima kad - tad dogode - npr. smrt bliske osobe, bolest i sl.; traumatski životni stresovi - koji se događaju vrlo rijetko i nekim se ljudima nikad ne
dogode, ali ostavljaju dugotrajne posljedice po tjelesno i psihičko zdravlje - npr. ratna stradanja.
Posljedice djelovanja stresa mogu biti:

• tjelesne - simptomi: glavobolja, ubrzan puls, nagle promjene krvnog tlaka, srčane aritmije, nesanica, gubitak teka, pretjerano znojenje i dr. ili bolesti u nastanku kojih stres ima jak utjecaj, npr.: čir na želucu, bronhijalna astma, oboljenja štitnjače, reumatoidni artritis i dr.;

• psihičke: razdražljivost, tjeskoba, potištenost, bespomoćnost, osjećaj krivnje, depresija, posttraumatski stresni poremećaj;

• socijalne: socijalna izolacija i devijantno socijalno ponašanje: agresija, alkoholizam, narkomanija, delinkvencija.

Iako često ne možemo utjecati na uzroke stresa, možemo utjecati na to kako ćemo se suočiti sa stresom. Suočavanje se odnosi na ponašanje i psihičke reakcije kojima pojedinac nastoji svladati ili ublažiti pritiske izazvane prijetećom situacijom. Zdrav način života, odnosno mjere za poboljšanje zdravlja, dovode i do povećanja otpornosti na stres, pa poduzimanje ovih mjera ubrajamo u vještine suočavanja sa stresom:

• redovita i odgovarajuća prehrana,
• izbaciti ili smanjiti uzimanje kofeina, nikotina i šećera,
• baviti se tjelesnim vježbanjem radi održanja tjelesne kondicije,
• osigurati redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje,
• promijeniti raspored obveza na poslu ili kod kuće,
• prekinuti s nekim aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale
opterećenje.

Kako bismo spriječili ili ublažili stres, ponekad možemo promijeniti samu stresnu situaciju, a ponekad svoj odnos ili pogled na situaciju:

• zadržati osjećaj za humor u situacijama koje mogu izazvati stres,
• održavati ravnotežu između rada i zabave,
• usporiti,
• pronaći vrijeme za opuštanje,
• podijeliti probleme s prijateljima i obitelji, izvorima socijalne podrške,
• poznavati sebe i svoje granice tolerancije na stres,
• zatražiti savjete od stručne osobe.

[nezgodna]

48 Zimske bolesti disajnih organa

U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaćanje određenih zaštitnih mjera, smanjuje se otpornost lljudskoga organizma prema uzročnicima bolesti, smanjuje se imunitet.
Akutne bolesti dišnih organa najčešća su oboljenja u svim dobnim skupinama. One mogu biti u rasponu od obične prehlade i hunjavice do gripe i upale pluća.

Cijepljenje protiv obične hunjavice besmisleno je jer se ne može cijepiti protiv stotinjak raznih mogućih virusa koji je uzrokuju.

Cijepljenje protiv gripe već se godinama uspješno obavlja.

U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvaćanje određenih zaštitnih mjera, smanjuje se otpornost ljudskoga organizma prema uzročnicima bolesti, smanjuje se imunitet.
Nepovoljne su zimske okolnosti, koje pogoduju razvoju akutnih dišnih bolesti: nagla promjena klime s dnevnim oscilacijama temperature kojima se organizam treba prilagoditi, a za što troši energiju. Manje snage ostane stoga za imune obrambene procese. Diše li se na usta, sluznica se ohladi i podložnija je upalnim procesima. Slično se sa sluznicom događa i u suhom toplom prostoru. Kratko zimsko sunce nema dovoljno ultravioletnih zraka koje ubijaju zarazne klice. Jaki zimski vjetrovi ili propuh uzrokuju gubljenje tjelesne topline. Zimi hrana sadrži malo svježeg voća i povrća koji su izvori obrambenih vitamina A i C. Pušenje povećava rizik od obolijevanja isto kao i boravak u zatvorenoj zadimljenoj prostoriji. U zatvorenom, nezračenom prostoru lakši je prijenos uzročnika bolesti s jedne osobe na drugu.
Provođenje osobnih zaštitnih mjera najbolji je način sprečavanja obolijevanja. Na prvome je mjestu jačanje imuniteta. Pri tome pomaže tuširanje naizmjenično toplom (tri minute) i hladnom vodom (20 sekundi) u tri ciklusa, što je dobro prihvatiti kao naviku od malih nogu. Sličan je učinak šetnje na svježem zraku, svaki dan brzim korakom 30-40 minuta. Pri tome treba disati samo na nos jer se u nosu zrak zagrije i pročisti. Korisno je i zimsko sunčanje. Dobro je što manje boraviti u zatvorenom, zadimljenom ili zagađenom gradskom prostoru. Ako okolnosti ne omogućavaju trošenje svježeg voća i povrća, treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale. Kihati i kašljati treba u rupčić, a ako se slučajno kihne u ruku, tada nije uputno njome se rukovati ili dirati predmete dok se ne opere. Treba dovoljno spavati i biti odmoran.


GRIPA
Gripa ili influenza akutno je zarazno oboljenje dišnoga sustava.
Sezonskog je tipa i javlja se zimi. Uzrokuju je virusi grupe A, B i C koji se prenose zrakom, dakle kapljičnim putem, pri bliskom kontaktu sa zaraženom osobom. Bolest nastupa naglo, s jako izraženim općim simptomima. Dominiraju visoka temperatura 39-40 C, jaki bolovi u mišićima, zglobovima i kostima, glavobolja, osjećaj malaksalosti i slabosti, gubitak apetita. Nakon nekoliko dana javljaju se promuklost, kašalj, bol iza prsne kosti, grlobolja i upala spojnice oka (konjunktivitis). Osnovna je opasnost od gripe pojava komplikacija, tijekom ili nakon bolesti, pa bolest treba preležati. Najčešće su komplikacije bakterijske infekcije, osobito upale pluća. Češće su kod starijih ljudi, kod kroničnih bolesnika i kod osoba sa smanjenom otpornošću organizma. Osnovno je u liječenju mirovati, uzimati dovoljno tekućine, vitamina i sredstva za snižavanje temperature i protiv bolova. Uzimanje antibiotika nema smisla budući da je to virusno oboljenje na koje oni ne djeluju. Liječenje antibioticima potrebno je samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije. Nakon preboljenja treba proći neko vrijeme za oporavak zbog iscrpljenosti koju gripa izaziva. Prije pojave epidemije gripe, moguće se tijekom listopada cijepiti protiv nje kod svoga liječnika. Cjepivo se daje u obliku injekcije u gornju trećinu nadlaktice. Imunitet se razvije za dva do tri tjedna. Zaštita traje šest mjeseci i treba je svake godine ponoviti. Cijepljenje se naročito preporuča starijim bolesnicima, srčanim, bubrežnim, plućnim bolesnicima, dijabetičarima i transplantiranim osobama. Ljudi često griješe i misle da je svaka zimska prehlada ili bolest s povišenom temperaturom gripa.

[Nela]

MUZIKA I ZDRAVLJE



Prije svega, upotreba zvuka, muzike kao posrednika za poboljšanje i liječenje pojedinih zdravstvenih stanja, nije uopće nova stvar.

Najvjerojatnije se počela primjenjivati ( nesvjesno ) sa nastankom ljudske vrste. U antičko je doba ritualni zvuk primjenjivan za liječenje neplodnosti, pri rođenju djeteta, raznih proslava, ali i u obredima pokopa ( smrti ). Oduvijek se smatralo da određeni zvuk priziva pokojnike, svece da bi dali svu svoju onozemaljsku snagu, moć za izlječenje od bolesti. U dalekoj prošlosti ljudi su bili uvjereni da moć zvuka je jedna aktivna snaga koja dolazi iz univerzuma ( Bog ), a posjeduje više nivoa npr. tjelesno i mentalno, ali i emocionalno i spiritualno.

Mnogo puta smo čuli poznatu rečenicu : Pjevaj da ti prođe . Iz tog shvaćamo da pjevanje, ritam, zvuk vrlo povoljno djeluje na psihološko stanje npr. depresija .

Danas mnogi znanstvenici, psiholozi, liječnici, pedagozi, glazbenici pokušavaju da zvuk određene muzike, melodije dovedu u stanje savršenstva. Upravo, takva muzika bi se mogla primjenjivati kod pojedinačnih dijagnoza, slučajeva. To bi bilo liječenje na višoj duhovnoj razini.

Mnogo puta su bolesnici npr. sa reumatizmom rekli da prilikom upijanja određenih muzickih zvukova jaki bolovi naprosto postaju podnošljiviji, a ponekad i u potpunosti prestaju. Roditelji koji imaju dijete sa autizmom, također govore o blagodati muzike ( dijete se počinje otvarati prema okolini, mijenja se raspoloženje ). Osobe koje mucaju, uz adekvatnu muziku, mogu dovesti u red ritam disanja i govor.


Muzika mora biti ugodna, nježna, bez nasilnih, agresivnih dijelova tj. glazba mora pronaći put do našeg srca, naše dubine. Tek kada muziku osjetimo duboko u našim porama duhovnosti, tek onda na neki čudan, mističan način dopuštamo da njene ljekovite vibracije prijeđu sa duhovne na tjelesnu razinu - POSTAJEMO SRETNI I ZDRAVI.

(Doktor alternativne medicine
Dr. Damir D. Sipan)