Tange opasne po zdravlje
Doktori pozivaju devojke i žene da odbace tange i poènu ponovo koristiti slip gaæice kako bi saèuvale svoje zdravlje. Upozorenje je došlo nakon izrazito velikog broja pacijenkinja koje boluju od upale genitalija. Ginekolozi tvrde da tange mogu ošteti osetljivu kožu oko genitalnog podruèja, posebno ako su premalene ili napravljene od loše tkanine. Najveæi problem je upravo stražnji deo, tzv. “vezica”. Thomas Gent, èlan drustva ginekologa iz Hamburga, koji je radio na istraživanju objasnio je da povreda može da doprinese širenju bakterija i može da stvori gljiviènu infekciju. Svaka druga žena mlaða od 50 godina svakodnevno nosi tange.
Alkohol štetniji po žene nego po muškarce
Alkohol dovodi do vecih oštecenja mozga kod žena nego kod muškaraca, utvrdili su nemacki naucnici. Skeniranjem mozga otkriveni su novi dokazi da su žene narocito podložne štetnom delovanju prevelikih kolicina alkohola, izvestila je agencija DPA. Humanitarna organizacija „Alkohol konsern” ukazala je na to da su ti nalazi alarmantni, s obzirom na izveštaje o sve vecim problemima sa picem kod žena u Britaniji. Nemacki naucnici obavili su CT skeniranje mozga kod 158 dobrovoljaca, ukljucujuci 76 muškaraca i žena alkoholicara i 82 zdrava lica u kontrolnoj grupi. Profesor Karl Man s Univerziteta u Hajldebergu, koji je bio voda projekta, ukazao je na to da je njegov tim uspeo da utvrdi da je kod žena kraci period do sticanja zavisnosti o alkohola, što znaci brže napredovanje razvoja dogadaja koji dovode do zavisnosti i raniju pojavu štetnih posledica.
Nalazi su takode pokazali da se oštecenja mozga brže razvijaju kod žena nego kod muškaraca. „Utvrdili smo vecu atrofiju mozga kod žena i mušakaraca alkoholicara u poredenju sa zdravim ispitanicima u kontrolnoj grupi”, rekao je profesor Man. „Sem toga, kod žena je utvrdena podjednaka redukcija mase mozga kao kod muškaraca, ali u znatno kracem periodu trajanja zavisnosti od alkohola”.
Ovi rezultati su potvrda prethodnih nalaza o štetnim posledicama alkohola, poput mentalnih poremecaja, oštecenja srca i skeletne muskulature i oboljenja jetre. Poznato je da se sve te štetne posledice javljaju ranije kod žena nego kod muškaraca, cak i kad su one u znatno manjoj meri izložene alkoholu, ukazao je profesor Man.
Smejanje je dobro za liniju
Svakodnevno glasno smejanje od po 15 minuta sagorece izmedu 10 i 40 kalorija, što je kolicina jednaka komadu cokolade, u zavisnosti od težine osobe. „Izracunali smo da to znaci gubitak od dva kilograma godišnje ukoliko se smejete svaki dan”, rekao je dr Maciej Buckovski sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Vanderbilt u Nešvilu, na Evropskom kongresu o gojaznosti, koji je održan juce u Atini. Smejanje cini da se ljudi osecaju dobro i vec je opisano kao najbolji lek. Buckovski veruje da su on i njegove kolege prvi tacno izmerili koliko se kalorija potroši kada se covek smeje.
Naucnici su za ispitivanje regrutovali 100 studenata, koji su bili ili prijatelji ili parovi, i izmerili potrošnju energije svakog para dok su im puštane komedije na televizoru u posebnim zapecacenim komorama. Ove komore omogucile su naucnicima da tacno izmere koliko energije smejanje proizvodi, dok su u isto vreme pratili rad srca svakoga od njih. Buckovski i njegov tim nisu rekli studentima, kojima je receno da ne govore i da se ne krecu, koji je cilj eksperimenta.
„Vrlo je teško uhvatiti istinski smeh coveka, jer ako vi njima kažete ranije šta cete da merite, onda ce se oni smejati na silu”, kaže Buckovski. Analiziranjem snimaka utvrdeno je da se studenti smeju više od studentkinja. Najduži smeh trajao je 40 sekundi.
Rodjeni zimi imaju vece izglede za poremecaj spavanja
Ljudi rodeni zimi imaju dva puta vece izglede za poremecaje spavanja od ljudi rodenih u ostalim godišnjim dobima, smatra kineski naucnik Fan Dongsheng, strucnjak za poremecaje spavanja sveucilišta u Pekingu. On je zapazio da je 40% od 700 njegovih pacijenata rodeno u novembru, decembru ili januaru. Fan veruje da bi fetusi mogli biti osetljiviji na spoljnje podražaje pre rodenja zimi te da njihova iskustva pre rodenja imaju odredeni negativni uticaj na njihove buduce navike spavanja.
Ananas lek protiv raka
Grupa australijskih naucnika objavila je da je u molekulima ananasa otkriven mocan antikancerogeni agens, sto bi moglo da rezultira proizvodnjom novog leka protiv te bolesti. Naucnici iz Instituta za medicinska istrazivanja u Kvinslendu objavili su da se radi o dva molekula bromelina, supstance dobijene iz izmrvljenih peteljki ananasa koja se koristi za omeksavanje mesa, posvetljavanje piva ili farbanje koze. Jedan od molekula cZ podstice imunoloski sistem coveka da unistava kancerogene celije, dok drugi cS blokira protein ras koji u 30 odsto slucajeva utice na pojavu svih vrsta raka. Ukoliko rezultati zapocetog dvogodisnjeg ispitivanja bezbednosti pomenute terapije budu pozitivni, Institut ce poceti da trazi trgovinskog partnera radi obavljanja klinickih testova na ljudima.
Cašica alkohola za bistriji um
Lakoca izrazavanja, pamcenje, razumevanje stvari bolje je i brze u ljudi koji umereno uzivaju alkohol nego li u onih koji su potpuno trezni, te onih koji u tome uzitku nemaju mere, pokazalo je australijsko istrazivanje na uzorku od 7.000 Australijanaca razlicitih polova. Muškarci, koji konzumiraju od 14 do 28 caša alkoholnih pica nedeljno i zene koje popiju od 7 do 14 caša smatraju se umerenim uzivaocima. Studija, koju su obavili strucnjaci Australijskog nacionalnog univerziteta, došla je do slicnih rezultata bez obzira na dob ispitanika.
Studija je takodje pokazala da su ljudi koji umereno piju boljeg zdravstvenog stanja.
Osam èaša vode za zdravlje
Osam èaša vode je idealna kolièina koju bi svaka osoba trebalo dnevno da popije, pokazali su rezultati istraživanja na Univerzitetu u Utahi. Dr Vejn Askju, koji je predvodio ovo istraživanje, kaže da manja kolièina vode od preporuèene može da izazove blagu dehidraciju, koja dalje utièe na pojavu glavobolje, vrtoglavice i umnogome se odražava na kvalitet kože.
I umereno pušenje povecava rizik od srcanih oboljenja
Pušaci koji smatraju da im nekoliko cigareta na dan nece naneti nikakvu štetu morace ponovo da razmisle. Norveški naucnici, koji su proucavali zdravstvene kartone 43.000 muškaraca i žena, otkrili su da cak i „slabo” pušenje (manje od pet cigareta dnevno) utrostrucuje rizik od smrti izazvane srcanim oboljenjima ili rakom pluca. Istraživaci su pratili zdravstvene kartone i izveštaje o smrti i pušacke navike muškaraca i žena kojima su na pocetku sprovodenja studije obavljeni pregledi srca, u periodu od 70-ih godina prošlog veka do 2002. Muškarci koji su bili „slabi” pušaci imali su oko tri puta vece šanse da umru od raka pluca od nepušaca. Kod žena je rizik bio pet puta veci. Opasnosti od pušenja su pouzdano dokazane. Jedno prethodno istraživanje je pokazalo da pušaci umiru prosecno 10 godina ranije od nepušaca, ali prestanak pušenja, cak i u srednjim godinama, može da smanji rizik za polovinu. Pušenje je, takode, faktor rizika za srcane bolesti i moždani udar i povecava mogucnost razvoja starosne makularne degeneracije koja je glavni uzrocnik slepila kod starijih osoba.
Markeri