Globalna promena


Danas , 15. oktobra , širom sveta počinju protesti objedinjeni nazivom Globalna promena, jedinstveni po tome što nisu centralizovani, nemaju zvanične lidere, niti zvaničan program, osim borbe protiv sve izraženije korupmiranosti ekonomskih elita koje svojim političkim uticajem produbljuju ekonomske nejednakosti.

Sve je počelo u SAD, pokretom OccupyWallStreet i demonstracijama u ekonomskoj prestonici Amerike, na kojima je njujorška policija brutalno pokušala da suzbije nenasilne proteste, uhapsivši više stotina građana.



A šta su ti građani hteli? Ovu raznoliku skupinu studenata, radnika, penzionera ujedinjuje borba protiv ekonomskih nepravdi, protiv pohlepe Vol strita koja je uzrokovala najveću finansijsku krizu u poslednjih 80 godina, čiji izazivači su i dalje na ključnim pozcijama u državi, što nije promenilo ni predsednikovanje Obame. Dobar prikaz dešavanja uoči krize, njenih glavnih aktera kojima "nije falila dlaka sa glave" iako su stotine Amerikanaca ostale bez domova, koji nastavljaju da rade isto ono što je celu planetu gurnulo u, kako se ispostavlja, recesiju sa duplim dnom, možete pogledati u dokumentarcu čiji trejler smo okačili ispod.



Među demonstrantima, koji kažu da predstavljaju 99 odsto stanovnika, nasuprot jednom procentu najbogatijih Amerikanaca, nema protivnika liberalnog kapitalizma, ali protestuju jer im se čini da odgovornost ne važi za one koji imaju moć. Oni pokreću i druga pitanja kao što su sistem obrazovanja, ekologija i globalno zagrevanje, socijalna sigurnost.

Pokret se međutim proširio na ceo svet, posebno zato što svi ekonomski pokazatelji i usporavanje privrednog rasta čak i u najrazvijenijim ekonomijama sveta, podsećaju na početak nove recesije. U ovom trenutku učešće u kampanji Global Change su potvrdili gotovo svi veliki gradovi Evrope, Sjedinjenih Država, Latinske Amerike, Azije i drugih regiona. S obzirom na rapidan rast pokreta može se pretpostaviti da će 15. oktobra broj učesnika u brojnim zemljama biti izuzetno visok.

Ovaj mirni protest u Beogradu pokrenula je Democracia Real YA (Prava Demokratija ODMAH). "Democracia Real YA" je platforma koja je nastala u Španiji u koordinaciji različitih građanskih grupa za mobilizaciju. Pod sloganom "MI NISMO ROBA U RUKAMA POLITIČARA I BANKARA", hiljade ljudi izašlo je na ulice 15. maja sa zahtevom za više participativne demokratije, odbacivanjem korupcije u španskom političkom sistemu i da bi pokazalo svoje protivljenje prema merama štednje usmerenim ka običnim ljudima. Nakon uspeha u toj prvoj demonstraciji, pojavilo se nekoliko pokreta. Acampadas (šator gradovi) bili su postavljeni na središnjim trgovima širom zemlje, baš kao prva okupacija Trga Tahrir u Kairu. Acampadas je rodila građanske skupštine, gde građani oblikuju svoje ciljeve kroz participaciju a ne kroz hijerarhijski sistem delovanja. Pokret 15. maja ubrzo se proširio i izvan granica Španije i motivisao je akcije u brojnim gradovima širom sveta, uključujući i masovne demonstracije protiv Euro Pakta 19.juna.